Leninski sud Horadni pryznaŭ Volhu Krapocinu vinavataj u niezakonnym vyrabie i raspaŭsiudzie ŭlotak z tekstam «Viernitie Krym! Ruki proč ot Ukrainy» i «Hańba zdradnikam Radzimy z «trykałoram» u zubach. Pucin vam dałoń paciśnie, jak uzdymie na štykach!». Jana kłała pieršyja pad dvorniki aŭto z rasiejskimi numarami, a druhija — na biełaruskija aŭto z rasijskimi ściažkami. Siońnia hierainia suda raskazała padrabiaznaści pracesu ŭ siabie ŭ Fejsbuku.
«Pa matyvach učarašniaha cyrku absurdaŭ.
Zdajecca, pierakanałasia, što čałaviek dušu djabłu pradaje adnojčy i nazaŭždy.
Siońnia, nie dumajučy pra svaich naščadkaŭ, ludzi stvarajuć biezzakońnie vakoł siabie, a zaŭtra nie razumiejuć, «čamu majho synočka zły DAIšnik štrafanuŭ biezpadstaŭna…»
Usio, što stvaraje čałaviek u hetym śviecie (tym bolš niemateryjalnaha), zastajecca tut nazaŭsiody. I heta nie karma, a prosty zakon zachavańnia enierhii.
Mnie ciažka, navat niemahčyma zrazumieć, jak čałaviek moža chłusić pad sudom. Mnie niemahčyma zrazumieć, jak moža «pravaachoŭnik» apraŭdvacca za svajo biezzakońnie vyrazam «Poriadok u nas takoj». Ja nie mahu zrazumieć, čamu niedurny čałaviek, adukavany juryst, sudździa žadaje žyć u krainie, dzie kirujuć milicyjanty, niazdolnyja biez padkazki źviazna vykazvacca, ci stukačy, što łapajuć hramadzian na vulicy, i baicca, što da ŭłady raptam pryjduć «takija jak ja». Mnie niemahčyma zrazumieć, jak sudździa Vysokaha Suda RB moža vynosić rašeńnie praz… siekundu paśla zaviaršeńnia razhladu spravy…
Heta piekła! Nie zajzdrošču ja im!
Ja tak razumieju, hałoŭnaje, čaho dabivalisia — dakazać «masavaść», adsiul pytańni kštałtu «Kak Vy dumajetie, mohli li dannuju listovku vidieť druhije hraždanie?». Absurd samoha abvinavačvańnia jany saramliva i cicha apuskajuć i ŭsialak abminajuć.
Musić, samymi jarkimi frazami ŭčarašniaha sudzilišča źjaŭlajucca:
«…Vot tak nado otviečať na voprosy suda, učitieś» (Bubienčyk adnamu sa śviedkaŭ-milicyjantaŭ).
«Nie pomniu, čto tam było, čto-to pro Majdan, «Svobodu livonskomu narodu» (pieršy milicyjant-śviedka sudu).
«Ja, čiestno hovoria, nie pomniu, čto-to tam pro Majdan, pro Ukrainu. Vrodie «Svobodu lvovskomu narodu» (druhi milicyjant-śviedka).
«K nam podbiežał čiełoviek, skazał, čto tut dievuška raskładyvajet listovki oppozicionnoho charaktiera…» (druhi milicyjant-śviedka mnie).
«Ja Vas zadieržał, potomu čto mnie staršij smieny skazał dostaviť Vas v OPOP dla dalniejšieho raźbiratielstva. Poriadok u nas takoj» (druhi śviedka-milicyjant mnie).
«Davajtie ja Vam objaśniu, čtoby nie było bolšie odnotipnych voprosov śvidietielu. Milicionier — ispołnitiel. On połučajet i vypołniajet prikazy…» (sudździa mnie).
Słuchać mianie i adkazvać na maje pytańni nichto nie źbiraŭsia. Ja im, vidavočna, pieraškadžała.
Absurd absurdaŭ — sudzić fizičnuju asobu, hramadzianku RB, jakaja nie maje anijakaha dačynieńnia da ŚMI, za «niezakonny vyrab raspaŭsiud pradukcyi srodkaŭ masavaj infarmacyi», zhodna z art. 22.9 KoAP RB («Parušeńnie zakanadaŭstva ab srodkach masavaj infarmacyi»), kali, nasamreč, ich usich razam uziatych treba sudzić zhodna z parušeńniem maich kanstytucyjnych pravoŭ (art.34 Kanstytucyi RB: «Hramadzianam Respubliki Biełaruś harantujecca prava na atrymańnie, zachoŭvańnie i raspaŭsiudžvańnie poŭnaj, dakładnaj i svoječasovaj infarmacyi ab dziejnaści dziaržaŭnych orhanaŭ, hramadskich abjadnańniaŭ, ab palityčnym, ekanamičnym, kulturnym i mižnarodnym žyćci, stanie navakolnaha asiarodździa»)!
Adnak, spadary, kolki viarovačcy nie vicca…»
* * *
Učora ŭ kamientach ludzi prasili kantaktaŭ Volhi Krapocinaj, kab sabrać joj hrošaj na štraf. My źviarnulisia da jaje.
«Veb-mani ci internet-hamancoŭ ja nie maju», — skazała jana.
Tamu dasłać joj srodki na vypłatu štrafa možna tolki paštovym pieravodam na adras (ź luboj pošty):
Krapocina Volha Ivanaŭna
230026 Hrodna, vuł.Tomina, d.18a, pakoj 41
«Ja źbirajusia abskardžvać pastanovu. U vypadku admieny prysudu, pieradadzienyja mnie hrošy pojduć na dabračynnaść», — paprasiła padkreślić Volha Krapocina.
Adnak z vopytu viadoma, što praktyčna nivodny «palityčny» prysud nie byŭ admienieny. Tamu padtrymka lišniaj nie budzie.