Štotydzień my ŭ «Našaj Nivie» zapisvajem typovyja pamyłki, jakija vypraŭlajem u artykułach reparcioraŭ i pazaštatnych aŭtaraŭ. Hetuju padborku rassyłajem supracoŭnikam.
Takim čynam my starajemsia ŭźniać kulturu movy.
Prablema ŭ tym, što sa škoły i ŭniviera ludzi vychodziać ź nietryvałymi viedami biełaruskaj. Da taho ž, daminacyja rasiejskaj movy ŭ haradskim asiarodździ, na radyjo i TV błytaje ludziej. Davodzicca ŭvieś čas nahadvać praviły.
My padumali, što hetyja pamyłki mohuć być cikavyja i čytačam, jakija vučać movu ci lubiać movu. Heta ž typovyja vypadki.
Forma tłumačeńnia — minimalistyčnaja.
praJekt, a nie praEkt
ŁPP, a nie ŁTP (lačebna-pracoŭny prafiłaktoryj)
Na praviercy lepš čym pry praviercy (niama niemiłahučnaści «pry-pra»)
fAJer, a nie fajier
Ceny heta prices, a košty heta costs (ceny na naftu, a nie košty na nafty, ceny vyraśli ŭ kramach, a nie košty vyraśli ŭ kramach, ale lubym, kožnym koštam, sabiekošt pradukcyi, dabaŭlenaja vartaść)
čym? krambambułJaj
pJarEpałach
lidAr, trejdAr
rynkU, hlancU, pryjomU (va ŭsich značeńniach), invientarU, internetU, nacyjanalizmU, teraryzmU, kompleksU, konkursU, JeŭračelendžU, čempijanatU, biudžetU, tekstU, ale tvorA, sudA, miesiacA, DanbasA, śpirtzavodA, paŭvieka (u rodnym skłonie)
vitaminU, karacinU, kobaltU, ftorU, chalinU (rečyvy, elemienty)
siedłavy ciahač, a nie siedzielny
pAŭlehalny
ruch byŬ prypynienY. a nie ruch było prypyniena
Vialikaja Ajčynnaja vajna (dva słovy ź vialikich litar)
suma akazałasia śpisanaja, a nie suma apynułasia śpisanaja (apynucca možna tolki ŭ značeńni miesca)
śviedki JehovY, a nie śviedki Jehovych
Dzień dziakavańnia (amierykanskaje śviata)
4,5 hOdA, a nie hady (paśla dziasiatkovych drobaŭ - rodny skłon, a nie množny lik — «dva z pałovaj hoda»)
prykładacca da šklanki, a nie da stakana
doktar, lekar, miedyk, a nie ŭrač
kryzis VA Ukrainie, a nie «ŭ Ukrainie»
Biełaruski dziaržaŭny pieduniviersitet imia Tanka (p małaja)
aŭtO, a nie aŭta (aŭtamabil)
Vy prajhrAJaCJe, a nie vy praihryvajecie
bol zastaŭsia, a nie zastałasia. bo jon moj, mužčynskaha rodu
FinlandYja, a nie Finlandzija
kAŬbasa abo kIŁbasa, a nie kałbasa
biznEs, a nie biźnies
sEks, sEksualny
mJenJedžmJent
apovJed, a nie apovJad
dziaŭčATy, a nie dziaŭčyny (u množnym liku — dziaŭčaty nie pryjšli, vučacca chłopcy i dziaŭčaty, bieź dziaŭčat nudna). Ale: dźvie dziaŭčyny, try dziaŭčyny, čatyry dziaŭčyny (pieražytak parnaha skłonu)
kiłAmietraŭ, a nie kiłomietraŭ (apošniaje dyjalektnaje, razmoŭnaje, moža ŭžyvacca tolki ŭ śpiecyfičnych vypadkach)
uhrazła, a nie ŭhraznuła
jak praviła, lepš vychadnyja, a nie vychodnyja
nazvy mašyn - ź vialikaj litary: «Folksvahien», «Volva», «Džyli»
śmieccJavoz, a nie śmiećcievoz
Papa, a nie Papa Rymski (bo ŭ biełaruskaj movie niama Papy niarymskaha)
Rasijskaja Impieryja, Vialikaje Kniastva Litoŭskaje (usie słovy ź vialikaj litary)
pa HomiełI, pa praśpiekcJe, a nie -ju, -tu.





