U Voŭpaŭskaj siaredniaj škole ciapier navučajecca kala 50 dziaciej z hetaj vioski i susiednich. Ustanova šmat u čym uzornaja. Letaś dva jaje vypuskniki nabrali pa 100 bałaŭ na CT — pa hramadaznaŭstvie i niamieckaj movie. Pa vynikach minułaha navučalnaha hoda škoła zaniała druhoje miesca ŭ rajonnym rejtynhu sielskich škoł. Tut pracuje muziej, dzie raskazvajecca pra historyju miastečka i paetku-ziamlačku Łarysu Hienijuš.
Škoła ŭ Voŭpie
Z 20 piedahohaŭ u 11 — vyšejšaja kvalifikacyjnaja katehoryja, u 8 — pieršaja.
U 2008 hodzie ŭ ramkach prahramy pa raźvićci ahraharadkoŭ u budynku zrabili kapitalny ramont.
Dyrektar Natalla Bučyłka kaža, što pra zakryćcio škoły kazać pakul rana — pytańnie vyvučajecca.
«Jano tolki niadaŭna ŭźnikła. My taksama pieražyvajem, dla nas heta stała niečakanaściu. Pakul rašeńnie navat na ŭzroŭni rajona nie pryniata, bo pieršaje, u što ŭpirajucca, — ci zmohuć uładkavać kadry.
Tendencyja takaja, što źmianšajecca kolkaść dziaciej, i pierśpiektyvy nijakaj. A jość peŭnyja narmatyvy. Mahčymaść zakryćcia škoły źviazana i ź finansami.
Jość prablema, što dziaciej u vypadku našaha zakryćcia pieraviaduć na ruskuju movu navučańnia. Ale my marym, kab hetaha nie adbyłosia. Pryvodzim arhumienty, kab škołu pakinuli. Budziem spadziavacca, što ŭsio budzie dobra», — dzielicca Natalla Bučyłka.
Los Repleŭskaha dziciačaha sadka — siaredniaj škoły taksama pakul nie vyznačany.
«Dakumientaŭ ab zakryćci niama, tamu ničoha nie mahu skazać, — kamientuje dyrektar Tamara Žuk. — Ale kali takoje rašeńnie prymuć, našy dzieci pojduć u biełaruskamoŭnuju škołu, takuju samuju viaskovuju, jakaja znachodzicca niedaloka ad našaj. My ničoha nie hublajem».