Byłaja ŭkrainskaja deputatka Taćciana Čarnavoł vajuje jak apieratarka kompleksu «Stuhna». Fota:24tv.ua
Supraćtankavyja rakietnyja kompleksy «Stuhna-P» pačali aktyŭna pastupać na ŭzbrajeńnie ŭkrainskaj armii ŭ 2019-m. Tahačasny ministr abarony Ukrainy Ściapan Pałtarak adznačaŭ, što pastaŭki ich u rajon Danbasa istotna źmianili raskład siłaŭ i vymusili rasijskija siły praktyčna całkam admovicca ad vykarystańnia tankaŭ u zonie bajavych dziejańniaŭ.
U ciapierašniaj vajnie, kali vorah maje kolkasnuju pieravahu, ukraincy vynajšli efiektyŭnuju taktyku. Mabilnyja hrupy vajskoŭcaŭ z zasady na šlachach pieramiaščeńnia varožaj techniki źniščajuć braniemašyny, bienzavozy i navat viertaloty rasijskaj armii z dapamohaj supraćtankavych rakiet «Stuhna-P». Kanstrukcyja kompleksu dazvalaje apierataru dystancyjna kiravać im, znachodziačysia za dziasiatki mietraŭ ad puskavoj ustanoŭki, što minimizuje ryzyki dla raźliku navat u vypadku, kali vorah vyjavić supraćrakietny kompleks i adkryje pa im ahoń.
Na pačatku krasavika źjaviłasia videa źniščeńnia rasijskaha ŭdarnaha viertalota Ka-52, jaki zavis nad ziamloju na niekalki siekundaŭ. Hetaha času chapiła ŭkrainskim desantnikam, kab zrabić trapny streł. Paśla pusku rakiety bačna, što apieratar nie trymaje viertalota ŭ prycele. Heta zroblena dla taho, kab sistemy abarony viertalota nie papiaredzili piłota pra ataku, i tolki ŭ apošni momant nakiroŭvaje rakietu ŭ cel.
Rakietny kompleks «Stuhna-P» raspracavany ŭkrainskim kanstruktarskim biuro «Łuč». Hetaje ž pradpryjemstva raspracoŭvała i supraćkarabielnyja rakiety «Nieptun», jakimi byŭ patopleny fłahman Čarnamorskaha fłota Rasii krejsier «Maskva». U časy SSSR hetaje pradpryjemstva raspracoŭvała aŭtamatyku dla tarpied, rakiet i kiravanych bomb.
Kompleks składajecca z trynohi z zamacavanaj sistemaj naviadzieńnia, rakiety ŭ puskavym kantejniery i pulta dystancyjnaha kiravańnia, z dapamohaj jakoha apieratar, jaki moža znachodzicca za 50 mietraŭ ad ustanoŭki, nakiroŭvaje rakietu da celi. Rakiety kalibru 130 mm mohuć mieć roznyja bajavyja častki — tandemna kumulatyŭnyja, pryznačanyja dla źniščeńnia braniravanaj techniki i zdolnyja prabivać da 800 mm brani za dynamičnaj abaronaj (dynamičnaja abarona — heta kubiki, jakimi abviešanyja sučasnyja tanki, u ich utrymlivajecca vybuchoŭka, jakaja detanuje nasustrač snaradu), a taksama askiepkava-fuhasnyja i termabaryčnyja dla źniščeńnia žyvoj siły.
Pakieta moža lacieć z chutkaściu 200 m/s i źniščać celi na adlehłaści ad 100 mietraŭ da 5000 mietraŭ udzień i 3000 mietraŭ unačy.
Cistema naviadzieńnia napaŭaŭtamatyčnaja, rakieta kirujecca z dapamohaj łaziernaha pramiania. Apieratar bačyć cel na manitory — dadzienyja pieradajucca ź sistemy naviadzieńnia, naciskaje knopku zapusku i, kali cel ruchajecca, praciahvaje trymać jaje ŭ prycele.
Treba adznačyć, što adzin streł «Stuhny-P» našmat tańniejšy za Javelin: košt adnoj ukrainskaj rakiety składaje kala 23 000 dalaraŭ, amierykanskaj — 78 000.
Na videa ŭ internecie časta bačnyja nadpisy pa-arabsku na dyspłei dystancyjnaj sistemy kiravańnia — heta ekspartny varyjant supraćtankavaha kompleksu, pryznačany dla krain Blizkaha Uschodu, viadomy na rynku jak «Skif». Dadzienaja madyfikacyja paŭstała ŭ vyniku kałabaracyi ź biełaruskim pradpryjemstvam «Pielenh».
Cikava, što da vajny Kijeŭ, dzie vyrablajucca rakiety, i Minsk, dzie vyrablajucca pryceły, dastatkova ščylna supracoŭničali ŭ vajennaj śfiery. U vyniku hetaj supracy źjaviŭsia nie tolki «Skif», ale i supraćtankavy rakietny kompleks «Šeršań». Abodva hetyja kompleksy mohuć stralać bolš mahutnymi rakietami kalibru 152 mm.
Va ŭmovach vajny ekspartnyja «Skify» taksama adpravilisia na front, dzie źniščajuć techniku ahresara.