Alaksiej Kudryn. Fota: TASS
Pra heta raspaviali «Ahienctvu» dva znajomyja čynoŭniki. Pavodle ich infarmacyi, inšyja nabližanyja da kiraŭnika rasijskaj dziaržavy ničoha padobnaha prezidentu skazać nie rašalisia. Choć niezadavolenyja jość i siarod kiraŭnikoŭ klučavych dziaržstruktur, i siarod vajskoŭcaŭ.
Paviedamleńnie ab sustrečy Pucina i Kudryna źjaviłasia na sajcie Kramla 14 červienia — nijakich słoŭ pra padziei va Ukrainie ŭ stenahramie mierapryjemstva niama. Nasamreč, sustreča adbyłasia raniej, jašče viasnoj, a ŭ hetym miesiacy pres-słužba prezidenta apublikavała tolki jaje častku, nie zhadaŭšy pra toje, što kiraŭnik Padlikovaj pałaty ŭzdymaŭ temu vajny, śćviardžajuć jaho znajomyja.
Kudryn pačaŭ pradumvać razmovu jašče ŭ kancy sakavika. Na adnoj z sustreč z kalehami jon raspavioŭ, što źbirajecca da Pucina i choča jamu skazać, što vajna va Ukrainie pryviadzie da ciažkich nastupstvaŭ dla Rasii, śćviardžaje ŭdzielnik sustrečy. Inšy znajomy tak pieradaje łohiku Kudryna — jon ličyć, što Pucin nie ŭsprymaje jaho mierkavańnie pra palityku, ale daviaraje ekśpiertyzie ŭ ekanomicy i finansach. Tamu jon vyrašyŭ ničoha nie kazać kiraŭniku dziaržavy pra svajo staŭleńnie da bajavych dziejańniaŭ jak takich, zatoje skazać, što, na jaho dumku, vajna škodnaja ekanomicy Rasii. U vyniku Kudryn mienavita ŭ takoj formie davioŭ svajo mierkavańnie prezidentu.
Pucin na hetaje vykazvańnie Kudryna nijak nie adreahavaŭ, śćviardžaje znajomy kiraŭnika Padlikovaj pałaty.
Niahledziačy na svaju niazhodu z vajnoj sychodzić u adstaŭku Kudryn nie źbirajecca. Jon ličyć, što budzie bolš karysna, kali jon zastaniecca na pasadzie i pasprabuje ŭpłyvać na situacyju, kaža jaho znajomy, nie ŭdakładniajučy, u čym mienavita zaklučajecca hety ŭpłyŭ.
U rasijskaj elicie niamała ludziej, jakija niezadavolenyja vajnoj, ale nichto z surazmoŭcaŭ «Ahienctva» nie čuŭ, kab jany vykazvali Pucinu svaje dumki.
Bolšaść takich niezadavolenych prosta znachodziacca ŭ razhublenaści — naprykład, kiraŭnik «Śbiera» Hierman Href. Z top-mieniedžmientu banka zvolnilisia nie mienš za 200 čałaviek, heta značnaja častka kiraŭnictva banka, i Href pieražyvaje za budučyniu svajoj struktury, śćviardžaje były vysokapastaŭleny supracoŭnik «Śbiera».
Niezadavolenaść dziejańniami kiraŭnictva krainy ŭ pryvatnych razmovach vykazvali kaleham i vysokapastaŭlenyja supracoŭniki Hałoŭnaha raźviedvalnaha ŭpraŭleńnia, śćviardžaje surazmoŭca «Ahienctva», blizki da rasijska-ŭkrainskich pieramovaŭ. Na pačatku červienia vydańnie «Ukrainskaja praŭda» paviedamiła, što pieramovy ab zdačy abaroncaŭ «Azoŭstali» viali ŭkrainskaje Hałoŭnaje ŭpraŭleńnie raźviedki i rasijskaje HRU, jakija na pačatku maja damovilisia pra harantyi na zachavańnie pravoŭ pałonnych. Praŭda, u vyniku pravy ŭkraincaŭ nie byli vykananyja — mnohija ź ich byli adpraŭlenyja ŭ «DNR», dzie im pahražaje śmiarotnaje pakarańnie. Surazmoŭca «Ahienctva» paćviardžaje hetuju infarmacyju — pa jaho słovach, supracoŭniki HRU, jakija mieli dačynieńnie da pieramovaŭ, byli aburanyja tym, što Rasija nie vykanała dasiahnutyja damoŭlenaści.
U rozny čas ŚMI paviedamlali i pra inšych niezadavolenych. Naprykład, kiraŭnicu CB Elviru Nabiulinu i staršyniu VTB Andreja Kościna. Adnak na adstaŭku navažyŭsia tolki ciapier užo były śpiecpradstaŭnik prezidenta Anatol Čubajs.