Fota: AR
— Pucin na PMEF vyhladaŭ čałaviekam, jaki viarnuŭsia ŭ zonu psichałahičnaha kamfortu, ź jakoj jon vylecieŭ na try miesiacy. Jamu vidavočna palahčeła, — ličyć Pastuchoŭ. — Jon pačaŭ znoŭ «aličboŭvać» aŭdytoryju — jaho asabisty mietad zabałbatać prablemy, kali jon topić słuchača ŭ akijanie ličbaŭ i faktaŭ, jakija drenna vieryfikujucca, demanstrujučy svaju hipierkampietencyju («kampietencyi», darečy, — lubimaje słova-parazit prezidenta, — znoŭ zahučała hučna i zadzirysta, jak u byłyja hady).
Ja baču niekalki pryčyn dla pucinskaha reniesansu.
Pa-pieršaje, jamu patłumačyli i jon pavieryŭ, što «płan B» (doŭhaja i vymotvajučaja vajna) navat lepšy, čym «płan A» (vokamhnienny blickryh sa źmienaj urada ŭ Kijevie).
Ciapier jon budzie čakać, kali nie Ukraina, a ŭvieś kalektyŭny Zachad, jakim kiruje ZŠA, źniasilena abryniecca pad ciažaram sankcyj suprać Rasii i prypaŭzie na kaleniach prasić litaści. Heta sprava niachutkaja, tak što ciapier pakul možna rassłabicca.
Pa-druhoje, jon zrazumieŭ, — i heta sapraŭdy praŭda, — što pieršaja trochmiesiačnaja adsiečka, kali pavinna było pačać adčuvacca choć niejkaje dziejańnie zachodnich sankcyj, projdzienaja, i katastrofy nie zdaryłasia. Jaho kamanda ŭtrymała ekanomiku na płyvu, a Zachad utrymaŭsia ad pryniaćcia dvuchbakovavostrych mier, jakija b pahražali chutkimi reakcyjami.
Fota: AR
Usio pierachodzić u płoskaść spabornictva pa zadušvańni, a ŭ hetym vidzie sportu ŭ Rasii siakija-takija navyki jość.
Nastupnyja adsiečki — kaniec hoda, kali buduć narastać prablemy krytyčnaj infrastruktury, i praz try hady, kali Jeŭropa ŭ zručnym dla jaje tempie vycieśnić Rasiju sa svaich rynkaŭ enierhanośbitaŭ. Ale heta ŭsio — nie zaŭtra, tamu całkam možna dazvolić sabie pahulacca ŭ ličby.
Pa-treciaje, stała zrazumieła, što adnu zaciažnuju rehijanalnuju vajnu typu Afhanskaj abo Čačenskaj Rasija pa-raniejšamu moža sabie dazvolić. Hałoŭnaje, kab hetaja vajna nie pryciahvała da siabie zanadta šmat uvahi.
Tamu hałoŭny ideałahičny pasył pramovy Pucina — pieravieści vajnu ŭ «padzieju druhoha płanu», zrabić jaje fonavaj, kab žurčała jak miełodyja z «Aŭtaradyjo» — maŭlaŭ, my tut jedziem svaim vialikim madernizacyjnym šlacham, a paralelna dzieści vajskovyja piesieńki śpiavajuć.