Postar da filma 1975 hoda
Apytańnie, jakoje ładziać kožnaje dziesiacihodździe, krytykavali za niedachop raznastajnaści. Pieramožnaje miesca na praciahu 40 hadoŭ utrymlivaŭ «Hramadzianin Kiejn» Orsana Uełsa. Tolki ŭ 2012 hodzie jaho abahnaŭ film Alfreda Chičkoka «Hałavakružeńnie».
Stužka «Žanna Dzilman», vypuščanaja ŭ 1975 hodzie, raskazvaje historyju bielhijskaj udavy, jakaja stanovicca seks-rabotnicaj, kab źvieści kancy z kancami, ale zabivaje adnaho sa svaich klijentaŭ. Film doŭžycca amal try z pałovaj hadziny.
Choć stužka Akierman nie tak viadomaja za miežami śvietu kinakrytyki, jak papiarednija pieramožcy, jaje pryznali «šedeŭram» i navatarskim fieminisckim tvoram.
Kinakrytyk i piśmieńnica Lilijan Kroŭfard, jakaja ŭdzielničała ŭ apytańni, skazała, što film źjaŭlajecca «prahramnym tekstam» fieminisckaha kino.
Šantal Akierman pamierła ŭ 2015 hodzie va ŭzroście 65 hadoŭ.
Šantal Akierman
Apytańnie pravodzicca časopisam Brytanskaha kinainstytuta Sight and Sound štohod z 1952 hoda. U minułym jaho krytykavali za adsutnaść raznastajnaści ŭ apytańni ekśpiertaŭ i ŭ rejtynhu 100 najlepšych filmaŭ. Z hadami BFI pavialičyŭ kolkaść i raznastajnaść kansultantaŭ, jakija składajuć rejtynh.
Sioleta 1639 krytykaŭ, dyrektaraŭ prahram fiestyvalaŭ, kurataraŭ, supracoŭnikaŭ archivaŭ i navukoŭcaŭ paprasili vybrać dziasiatku najlepšych stužak. Pieramožca minułaha hoda, stužka «Hałavakružeńnie» Chičkoka, zaniała druhoje miesca, pasunuŭšy «Hramadzianina Kiejna» na treciaje. Na čaćviortym miescy apynułasia «Takijskaja historyja» Jasudzira Ozu, a na piatym — «Luboŭny nastroj» Vonha Karvaja.





