Ła-Bief u «Indyjana Džons i Karaleŭstva kryštalovaha čerapa» |
Amierykanski aktor Šya Le-Bief vybačyŭsia za svaju ihru ŭ «Indyjanie Džonsie i Karaleŭstvie kryštalovaha čerapu», dzie, na jaho dumku, hraŭ jon «nie zakasaŭšy rukavy», aktorka Katryn Chihl ličyć, što jaje kamiedyja «Kryšku ciažarnaja» (2007) prynižaje žančynaŭ, amierykanski scenaryst Džej Dzi Šapira pryznaŭsia, što ŭbłytaŭsia ŭ vytvorčaść najhoršaj stužki dziesiacihodździa «Pole bitvy — Ziamla» tolki kab «paznajomicca z pryhožymi dziaŭčatami». Biełaruskija aktory nie adstajuć ad raskajanych amierykancaŭ: aktorka Palina Syrkina pryznajecca, što paśla pakazu filma «Kadety» joj taksama było soramna. Pra novy halivudski i biełaruśfilmaŭski trend — prasić prabačeńnia za svaju kiniematahrafičnuju pracu piša Liza Kavalčyk.
Šyja Le-Bief |
1. Akty samaspaleńnia
Le-Bief — tolki adno imia ŭ hetym doŭhim śpisie aktoraŭ i scenarystaŭ (i navat režysioraŭ), jakija zamiest taho, kab prasoŭvać svoj tvor na kinarynku, robiać jamu škodu, raskajvajučysia ŭ ździejśnienym pierad šyrokaj publikaj. Nu, moža, nie zaŭsiody raskajvajucca, ale prynamsi pryznajucca ŭ šmatlikich chibach ułasnaha kinapraduktu, zusim zabyvajučy tym razam dadać, jakoje heta zadavalnieńnie źniacca ŭ filmie takim i takim, i jakaja heta asałoda pracavać z režysioram takim i takim.
Raniej, u 80-ja i 90-ja, fienomien raskajańniaŭ u kinaindustryi mieŭ absalutna inšyja kanfihuracyi: aktory hanili ŭłasnyja filmy paśla vychadu pładoŭ ich tvorčaści na ekran, i to pa vialikim časie — praź niekalki hadoŭ (a to i dziesiacihodździaŭ). Ciapier — inšaja moda, lutaja dazvańnia: stužka vychodzić amal adnačasova z publičnymi vykryvalnickimi zajavami aktoraŭ i režysioraŭ nakont ułasnych kinavysiłkaŭ.
Sandra Bałak |
Prykład? U sakaviku hetaha hoda da prestyžnaha kłuba raskajanych dałučyłasia Sandra Bałak — jana naviedała cyrymoniju ŭručeńnia «Załatoj Maliny». Nahadajem, pryzy «Załataja Malina» pryznačajucca samym najhoršym i samym niedarečnym kinapracam hodu. Zamiest abureńnia i abražanych minaŭ za siabie talenavituju, Sandra advažyłasia vyjści na haniebnuju scenu i navat prademanstravać zajzdrosnuju samaironiju. Jana navat zachapiła z saboj na scenu kolki kopijaŭ kamiedyi «Usio pra Styva» (2009), jaki prynios joj tytuł «Samaj horšaj aktorki 2009 hoda». Viadoma, hledačy nie dačakalisia ad jaje sakralnaha «sorry», ale paśla pramovy samamu niakiemlivamu kinamanu stała zrazumieła, što Bałak ličyć tuju kamiedyju ŭ svajoj karjery zbytkoŭnaj. Vidać, Sandrava kajanka mieła plon:
Bałak zrabiła historyju litaralna jakija sutki paśla «Załatoj Maliny», kali stała pieršaj, chto atrymaŭ za adzin hod jak oskaraŭskuju statuetku, tak i malinavuju fihurku.
scena ź filma «Pole bitvy — Ziamla» |
Sapraŭdy, Sandra Bałak zrabiłasia hvazdom prahramy sioletniaj «Załatoj maliny», ale jana była nie adzinaja, chto zapaliŭ toj viečar. Heta my pra scenarysta Džej Dzi Šapiru, aŭtara apakaliptyčna-fantastyčnaha «Pola bitvy — Ziamla» (2000) z Džonam Travołtam u hałoŭnaj roli. Film źniaty pavodle ramana pačynalnika sajentałohii Ł. Rona Chabarda. Stužku pryznali najhoršaj kinapracaj za apošnija 10 hadoŭ. Travołta sumnieŭnaj cyrymonii ŭniknuŭ, a voś Šapira vyrašyŭ uziać ahoń na siabie, uzbroiŭšysia pračułaj pramovaj. Ale vybačalnaha śpiču Šapiru padałosia zamała, i jon — na paciechu amierykanskamu hramadstvu — nadrukavaŭ doŭhi artykuł u «Ńju-Jork Post» pra svoj udzieł u ci nie samym haniebnym prajekcie ŭ historyi kiniematohrafa», nazvaŭšy svoj artykuł «Ja zrabiŭ samuju paskudnuju kinastužku ŭ śviecie, prabačcie».
Džej Dzi Šapira - uładalnik pryza «Załatoj maliny» za najhoršy film dziesiacihodździa |
«Ja zusim nie dumaŭ što vyjdzie hetak», — piša Šapira, adrasujučy słovy tym harotnikam, jakim «paščaściła» pabačyć «Pole bitvy». Potym Šapira ci to žartam, ci to surjozna patłumačyŭ, što ŭbłytaŭsia ŭ hety šedeŭr adno praz svoj intares da dziaŭčat, kali naviedvaŭ sajentałahičnuju carkvu, adno kab «paznajomicca z pryhažuniami» (Darečy, z čaho, možna zrabić vysnovu, što praces stvareńnia filmaŭ čaściakom cikaviejšy, čym kancavy pradukt).
Bret Pit u roli Achilesa |
2. Sam nie hladzieŭ i vam nie raju
Film pavodle paemy Hamiera «Troja» taksama paciarpieŭ ad svaich stvaralnikaŭ: 77-hadovy aktor Piter O'Tuł, jaki hraŭ rolu Pryjama, nazvaŭ film «katastrofaj», režysiora Volfhanha Petersana achryściŭ «błaznam», i dadaŭ, što «pahladzieŭ tolki 15 chvilinaŭ stužki i pajšoŭ preč». Fienomien niežadańnia hladzieć ułasnyja pracy nie novy: aktor Majkł Kiejn, udzielnik akułavych žarściaŭ «Skivicy-4» pryznaŭsia, što filma z ułasnym udziełam jamu hladzieć nie daviałosia. Heta nie zaškodziła skazać Kiejnu: «Ale ja čuŭ, što heta paskudny film».
Miki Rurk taksama nie vahaŭsia pra svajo ciomnaje minułaje, i pryznaŭ (jašče ŭ 1991 hodzie!), što «Charli-Dejvidsan i Kaŭboj Malbara» (1991) — «durnavaty i pazbaŭleny hłybini film», i taksama zajaviŭ, što nie maje namieraŭ pierahladać toj šedeŭr u budučyni.
Miehan Foks |
Zaviaršym zamiežnuju siekcyju pačatkam, to bok aktoram Le-Biefam. Jon choć i plažyŭ «Indyjanu Džons», ale inšaha błakbastera, svoj hałoŭny aktorski nabytak, sikveł «Transformiery: Pomsta» nie čapaŭ. Adnak hetaha punktu svajoj karjery nie prapuściła Miehan Foks, jakaja taksama vykonvała tam hałoŭnuju rolu. Foks, paraŭnaŭšy mietady pracy režysiora Majkła Beja z hitleraŭskimi, pryznałasia, što jana «choć i źjaŭlajecca ŭ kadry, i čytała scenar, i bačyła sam film, ale tak da kanca nie ŭciamiła, što ŭ tym filmie adbyvajecca». Darečy, kinakampanija «Paramaunt», rychtujučysia da praciahu stužki, vyvieła jaje z aktorskaha składu, a Le-Biefa pakinuła. Moža, sapraŭdy lepiej maŭčać i ciahnuć uśmiešku?
Palina Syrkina ŭ stužcy «Kadet» |
3. Biełarusam (amal) nie soramna
U Biełarusi vy nie pačujecie publičnych pryznańniaŭ ad našych dziejačaŭ kinamastactva, što ŭłasny film — pravalny, a siužet — biezdapamožny, chutčej naadvarot. Adnak jość i vyklučeńni: pryludna ŭ niedaskanałaści ŭłasnaj pracy pryznałasia maładaja aktorka Palina Syrkina. Hutarka viadziecca pra kinafilm pra zabojstva staršyni sielsavieta ŭ pavajennaj Biełarusi - «Kadet» (2009). Film aŭtarstva Vitala Dudzina, cicha-mirna prajšoŭ na biełaruskich ekranach, ale jašče da biełaruskaj premjery Palina Syrkina mužna pryznałasia, što na zdymkach joj samoj i jaje paplečnikam nie stavała dośviedu, i što ŭ ich nie atrymałasia syhrać «ciažejšuju dramu».
Adna z pryčynaŭ — nie było mahčymaści zrabić druhi dubl.
Soramna ž za svoj film kinaaktorcy zrabiłasia adrazu paśla premjery «Kadeta» ŭ Kijevie. (Tam, darečy, ukraincy ušanavali film dypłomam «Za najlepšy aktorski ansambl»).
«Da žalu, ja musiła prysutničać na hetym pakazie, — pryznałasia Syrkina padčas dyskusii , jakaja adbyłasia letaś u haziecie «Biełaruś Siehodnia». — Vy viedajecie, heta była takaja pakuta. Ja ž vydatna razumieju ŭsie minusy hetaha praduktu, jaki my vypuścili, na vialiki žal, kino atrymałasia nudnaje. Ja bačyła, jak pakutavaŭ Zanusi na prahladzie. Potym było soramna prosta pryjści na abied u haścinicu, bo ja niesła adkaznaść za hetuju stužku».
Potym u svajoj pramovie Palina Syrkina nie zabyła zahanić ajčynnuju presu, jakaja, na jaje dumku nadta piajała biełaruskamu filmu chvału i navat mierkavała, što zasłuhoŭvaje «Oskara». Prypiačatała svaju spoviedź mužnaja aktorka spradviečna biełaruskim: «Voś i atrymałasia, što atrymałasia».