Da 30% vučniaŭ ahulnaadukacyjnych ustanoŭ pakutujuć ad blizarukaści (nizkavokaści), abo mijapii, jakaja źjaŭlajecca asnoŭnaj pryčynaj źnižeńnia zroku ŭ školnikaŭ. Čaściej za ŭsio patałohija sustrakajecca ŭ dziaŭčynak, što całkam zrazumieła.
— Blizarukaść źviazana ź vialikaj starannaściu, dobraj paśpiachovaściu, udziełam u hramadskim žyćci, — kaža doktar-aftalmołah 17-j haradskoj dziciačaj kliničnaj palikliniki Minska Alena KAČAN. — Akramia taho, istotna vyrasła zrokavaja nahruzka za košt pavieličeńnia školnych prahram, asabliva ŭ himnazijach, što pryvodzić da pavieličeńnia emacyjnaj nahruzki. Dobra viadoma, što stresavaja situacyja źjaŭlajecca adnoj z asnoŭnych pryčyn raźvićcia mnohich zachvorvańniaŭ, u tym liku, orhana zroku.
Raźvićciu mijapii taksama spryjajuć: uzmocnienaja praca na blizkaj adlehłaści, spadčynnaja schilnaść, asłableńnie sklery na fonie ahulnaha asłableńnia arhanizma, asabliva ŭ pieryjad jaho aktyŭnaha rostu. Padvojenuju ryzyku dałučycca da mijopaŭ majuć tyja, chto ŭvachodzić u hrupu ryzyki:
1. Dzieci blizarukich baćkoŭ. Šancy abzavieścisia akularami roŭnyja faktyčna 100 pracentam, kali mama i tata z akularami. Prablema ŭ spadčynnaj słabaści aptyčnaha aparatu vačej i jaho złučalnaj tkanki. Sklera lohka raściahvajecca — i voka padaŭžajecca.
2. Niedanošanyja dzieci. Narodžanaje ŭ termin dzicia ad pryrody krychu dalnazorkaje (+3 dyjoptryi). Niedanošanyja małyja prychodziać u hety śviet usiaho tolki z +1 dyjoptryjaj, što źjaŭlajecca faktaram ryzyki.
3. Vunderkindy. Siarod dziaciej, jakich vučyli čytać u 3-5 hadoŭ, u try razy bolš parušeńniaŭ zroku ŭ paraŭnańni z tymi, chto pačaŭ navučańnie ŭ 6-7 hadoŭ. Unutryvokavyja myšcy farmirujucca bližej da 7 hadoŭ.
4. Alerhiki. U takich dziaciej parušajecca abmien rečyvaŭ, paharšajecca krovazabieśpiačeńnie voka. U vyniku sklera stanovicca schilnaj da raściahvańnia, a značyć, da blizarukaści.
Čym niebiaśpiečnaja blizarukaść?
Pry vyciahvańni vočnaha jabłyka pakutuje vočnaje dno, i asabliva najbolš adčuvalnaja jaho častka — siatčatka. Pry raściahvańni ŭ joj raźvivajucca dystrafičnyja pracesy, što niaredka pryvodzić da razryvaŭ i adsłajeńnia, jakija ŭźnikajuć pry chutkim prahresavańni blizarukaści. Heta moža stać pryčynaj straty pracazdolnaści pa zroku.
Lačeńnie blizarukaści
U dziaciej jano pieravažna kansiervatyŭnaje, uklučaje ŭ siabie miedykamientoznaje, fizijaterapieŭtyčnaje, artaptyčnaje, vitaminaterapiju. A taksama — vyjaŭleńnie i karekcyju parušeńniaŭ postaci. Jak praviła, pry blizarukaści pryznačajuć akulary. Pry mijapii słabaj i siaredniaj stupieni — tolki dla "dalečyni", pry mijapii vysokaj stupieni — dla pastajannaha našeńnia. Sami akulary lačebnymi vartaściami nie vałodajuć, a tolki źjaŭlajucca srodkam karekcyi zroku.
Asnovy prafiłaktyki
Ahulnaje ŭmacavańnie i fizičnaje raźvićcio dziciaci, asabliva ŭ pieryjad jaho aktyŭnaha rostu. Papiaredžvańnie i lačeńnie ahulnych samatyčnych chvarobaŭ (viehieta-sasudzistaj dystanii, chvarobaŭ straŭnikava-kišačnaha traktu i broncha-lohačnaj sistemy). Dla ŭmacavańnia fizičnaha raźvićcia pakazany tenis, badminton, płavańnie, łyžny sport.
Rehularnaje i paŭnavartasnaje charčavańnie. U mieniu pavinny być tvaroh, syr, kiefir, śmietankovy alej, jałavičyna, piečań, miasa indyka i trusa, piatruška, špinat, čarnicy, šypšyna, tamaty, abrykosy, bruśnicy, žuraviny.
Hihijena zroku. Pravilnaja pasadka dziciaci padčas zrokavaj pracy: adlehłaść ad knihi da vačej — 30-35 sm. Čytać i pisać treba tolki siedziačy, śpinu trymać roŭna, pracoŭnaje miesca pavinna dobra aśviatlacca. Nikoli nie varta čytać i hulać ležačy na žyvacie i asabliva ležačy na baku. Škodzić vačam i čytańnie ŭ transparcie.
Na kožnyja 30-40 chvilin zrokavaj pracy pavinna vypadać 10 chvilin adpačynku. Adpačyć, — značyć, pabiehać, pahladzieć u akno, zrabić himnastyku dla vačej, a nie siadzieć pierad televizaram ci kampjutaram.
Prahlad televizara i pracu za kampjutaram treba abmiažoŭvać, a dzieciam daškolnaha ŭzrostu kampjutar uvohule rekamiendavana zabaranić. Praciahłaść prahladu telepieradač dla dziaciej daškolnaha ŭzrostu nie pavinna pieravyšać 30 chvilin, małodšaha školnaha ŭzrostu — 1 hadzinu, siaredniaha ŭzrostu — 1,5 hadziny, staršakłaśnikaŭ — 2 hadziny.





