«Mocnaj asobaj» nazvaŭ Alaksandra Łukašenku sierbski režysior Emir Kusturyca.

«Heta była sustreča ź vielmi mocnym čałaviekam. Moža być, kamuści heta nie padabajecca, ale heta vielmi mocnaja asoba», — zajaviŭ Kusturyca 10 listapada na pres-kanfierencyi ŭ Minsku, padzialiŭšysia ŭražańniem ab sustrečy z Łukašenkam, jakaja adbyłasia napiaredadni.

«Heta była vielmi pryjemnaja sustreča, — skazaŭ režysior. — Ja pamiataju jaho jašče z tych časoŭ, kali jon padtrymaŭ naš narod padčas bambiožak, i za heta ja jamu vielmi ŭdziačny.

Ja jamu skazaŭ, što mnie padabajecca aryhinalnaść hetaj krainy, i raspavioŭ ab ekanamičnych teoryjach adnosna krain, jakija pierachodziać z kamunizmu i sacyjalizmu ŭ kapitalizm.

Pavodle hetaj teoryi, nakolki pavolniej kraina ruchajecca ŭ bok kapitalizmu, nastolki lepš hetaj krainie».

«Ja vialiki prychilnik vašaj krainy, bo jana vielmi akuratna prymaje kapitalizm u svaje šerahi,
— zajaviŭ Kusturyca. — I vielmi razumna heta robić, bo kapitalizm — heta zmrok. I jašče tamu, što maleńkija słavianskija krainy stvarajuć vialikaje słavianskaje braterstva. Ja dumaju, što ŭ vas z nami, u sierbaŭ i biełarusaŭ, jość vielmi šmat dobraha».

Režysior pryznaŭsia, što prytrymlivajecca levych, internacyjanalnych pohladaŭ, vieryć u dobrych ludziej, va ŭtapičnuju karcinu śvietu — i ŭsio heta «supiarečyć tendencyjam sučasnaha śvietu». «Atrymlivajecca, što ja viadu karabiel suprać vietru», — adznačyŭ jon.

«U svajoj vioscy ja stvaryŭ svoj ułasny horad z dreva, jaki šmat chto zavie niapravilnaj vioskaj, — raskazaŭ Kusturyca. — Heta horad, u jakim isnujuć usie atrybuty horada antyčnaj Hrecyi — tam jość svoj kinateatr, carkva, krama, amfiteatr, łaźnia. Ja tam hradanačalnik. U hetym horadzie niama vybaraŭ, niama demakratyi.

Tam prosta ŭsie adzin adnaho lubiać, tamu niama patreby ŭ demakratyi. Typ kiravańnia ŭ maim horadzie možna nazvać sałodkaj dyktaturaj».

Kusturyca ličyć, što «mienavita ŭ takim ładzie kiravańnia horadam lažyć budučynia čałaviectva». «Isnuje dva vyniki novaha kiravańnia śvietam: tatalitaryzm, jaki budzie apošniaj stupieńniu kapitalizmu, ci ŭłada Kitaja. I u adnym, i druhim vypadku nie budzie demakratyi. Tamu maja teoryja — vialikaje abiacańnie budučyni čałaviectva. Ja dumaju, što budučynia — u tak zvanaj sałodkaj dyktatury», — zajaviŭ Kusturyca.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?