Jaho padsadžvali ŭ roznyja kamiery, tam jon baiŭ absalutna roznyja historyi.

«Navušnik» pieramaŭlajecca praz schavany mikrafon.Za im kandydat Rymašeŭski sprabuje spynić pravakataraŭ.Fota ak-bara.livejournal.com

«Navušnik» pieramaŭlajecca praz schavany mikrafon.
Za im kandydat Rymašeŭski sprabuje spynić pravakataraŭ.
Fota ak-bara.livejournal.com

Dyk voś, imia pravakatara-«Navušnika», jaki biŭ šyby ŭ dźviarach Doma ŭrada; vydavaŭ ź siabie pjanaha i ŭ hrupie inšych kidaŭsia pad koły maršrutak na Kastryčnickaj; pieradavaŭ infarmacyju ab tym, što adbyvajecca kala Doma ŭrada pa racyi kamandziram (i, mahčyma, kuryravaŭ hrupu) — Chamičenka Uładzimir Mikałajevič.
Naradziŭsia 18.10.1986, sam sa Słucka. Prynamsi, takija dadzienyja jon paviedamiŭ pra siabie milicyjantam pry zatrymańni.

U sudzie Zavodskaha rajona h. Minska atrymaŭ 15 sutak za ŭdzieł u akcyi pratestu 19.12.

Heta sapraŭdy byŭ toj samy čałaviek, jaki zaśviaciŭsia na mnostvie fota i videa, a nie prosta da jaho padobny — toje ž palito, sumka i h.d.

«Navušnik» znachodziŭsia ŭ kamiery № 1 IČU Žodzina 28 (29?) — 30 śniežnia. Dzie byŭ potym — pakul nieviadoma. U kamiery było ŭsiaho 4 čałavieki.
U mianie jość imiony i kantakty hetych ludziej.

Da pieravodu ŭ kamieru № 1 «navušnik», ź jaho ž słovaŭ, siadzieŭ u inšaj ahulnaj kamiery, ale adtul vyvieźli ŭsich aryštavanych (kudy dakładna — nieviadoma; mahčyma, na volu, mahčyma, u inšyja kamiery abo ŭ SIZA Žodzina). Pavodle papiaredniaj infarmacyi, paśla hetaha

ŭ IČU pryjazdžała psichołah (prynamsi, jaje dziejańni i słovy byli padobnyja da dziejańniaŭ i słovaŭ psichołaha, ale heta niedakładnaja infarmacyja). Jana pravodziła sustreču z «navušnikam», i paśla hetaha jaho pieraviali ŭ kamieru №1.
Taksama psichołah doŭha razmaŭlała ź dziažurnym pa kamierach. Pra toje, što jaho buduć pieravodzić u kamieru №1, aryštavanym skazali sami achoŭniki. Skazali, što «pryviadziem vam ciapier tynkoŭščyka, jon u svajoj kamiery pačaŭ tynkavać ścieny», namiakajučy na toje, što ŭ jaho z hałavoj nie ŭsio ŭ paradku.
Što heta moža być nie zvyčajny aryštavany, a niejki dziŭny piersanaž, sukamierniki zapadozryli adrazu, jak toj trapiŭ da ich u kamieru.
Kančatkova stała zrazumieła, što hety čałaviek i jość viadomy pravakatar-«navušnik», tady, kali adzin z aryštavanych vyjšaŭ z turmy i ŭbačyŭ jaho na fota i videa ŭ internecie. Adrazu ž źviazaŭsia sa mnoj i paviedamiŭ usio, što pamiataŭ pra kantakty ź im.
U kamiery navušnik šmat usiaho raskazvaŭ, «dastavaŭ usich svaimi apoviedami».
Kazaŭ, što šmat pje, raskazvaŭ, dzie i z kim jon vypivaŭ, što i kali rabiŭ. Kazaŭ, što lubić sport — futboł, baskietboł («dzie bjuć rukami i nahami»).

30 śniežnia, kali adnaho z sukamiernikaŭ pieravodzili ŭ SIZA Žodzina, «navušnik» zastavaŭsia ŭ kamiery i paviedamiŭ astatnim, što milicyjanty (z prakuratury) skazali, što jon da 31.12 dakładna budzie zastavacca ŭ IČU. Na rukach u «navušnika» bačyli papieru, dzie było adznačana, što jamu šyjuć kryminałku. Pa słovach «navušnika», jamu skazali, što daduć minimum 5 hadoŭ aryštu, potym što hady 3. Praŭda heta ci nie — nieviadoma.

Kali adnaho z sukamiernikaŭ pieravodzili ź IČU ŭ SIZA Žodzina, «navušnik» paprasiŭ pakinuć jamu ciopłyja rečy, zubnuju pastu, survetki i da t.p.

Jaho pavodziny ŭ kamiery śviedčyli pra toje, što, mahčyma, u jaho nievialikija psichičnyja adchileńni («niedaloki chłopiec»). Nie vyklučana, što jon prosta šyfravaŭsia. Asobna adznaču, što

ŭ sukamiernikaŭ skłałasia ŭražańnie, što jon prydumlaje žyćciovyja historyi «na chadu».

Skazaŭ, što jaho zatrymali na akcyi. Pra palityku nie kazaŭ, skazaŭ, što nie maje da jaje nijakaha dačynieńnia, što nikoha z kandydataŭ i da t.p. nie viedaje. Skazaŭ, što ŭ Minsku zajmaŭsia tym, što rabiŭ ramont u ciotki (jana žyvie ŭ centry horada).

Skazaŭ, što 19 śniežnia jon šmat piŭ (piva, potym — z kimści ŭ dvary, potym — vino ź piečyvam). Vina vypiŭ paśla taho, jak ubačyŭ, što na Kastryčnickaj pačynajecca mitynh (pajšoŭ «padzaradzicca» vinom). Potym, pa jaho słovach, pajšoŭ razam z usimi pa praśpiekcie da Doma ŭrada.

Razmovu pra pabityja šyby ŭ Domie ŭrada jon pačaŭ sam, nichto ŭ jaho pra ich nie pytaŭsia.
Skazaŭ, što prosta padyšoŭ da dźviarej i vybiŭ kavałak škła, jakoje ŭžo i tak było vybitaje. Kazaŭ, što praz škło ŭbačyŭ čaraviki, i tolki paśla hetaha zrazumieŭ, što tam siadziać śpiecnazaŭcy.

U sudzie Zavodskaha rajona h. Minska milicyjanty, ludzi i sudździa kazali jamu, što bačyli pa televizary, što jon «zorka». «Navušnik» hetym vielmi hanaryŭsia i kazaŭ sukamiernikam, što choča pryznańnia. Kazaŭ, što siadzieć jamu nie strašna, bo ŭžo adsiedzieŭ try miesiacy ŭ turmie ŭ Biełarusi (pa jaho słovach, vyjšaŭ z turmy 12.06.2010) i raniej adbyvaŭ termin u maskoŭskaj Butyrcy. Ci praŭda heta — nieviadoma.

Taksama

ź inšaj — pakul niepravieranaj — krynicy pastupiła infarmacyja, što «navušnika» bačyli i na Akreścina (paćvierdzić).
Paviedamili, što ŭ jaho ŭ toj momant była parezanaja ruka.

Jak užo pisała raniej, «navušnika» sapraŭdy zatrymali na pł. Niezaležnaści. Jak śviedčyć Vital Hulak (siabar AHP z Vaŭkavyska), jon ubačyŭ «navušnika» ŭ svaim aŭtazaku, a potym u RUUS. Toj stvaraŭ uražańnie čałavieka ź nievialikimi psichičnymi adchileńniami, ale chitraha. Chvaliŭsia, što ŭ 2006 hodzie razam z Kazulinym chadziŭ da Akreścina i što dobra viedaje Sieviarynca (paraŭnajcie z tym, što jon kazaŭ u IČU Žodzina — što nikoha nie viedaje, palitykaj nie cikavicca). Hulak taksama skazaŭ, što ŭ sudzie Zavodskaha rajona jaho nie bačyŭ.

U toj ža čas

reparcioram «Našaj Nivy» «navušnik» na Płoščy kazaŭ, što jon biełarus, ale žyvie ŭ Smalensku. Vioŭ jon siabie pry hetym pravakacyjna.

Pakul niajasna, ci havorka idzie ab pravakataru, ci ab manipulavanym čałavieku. Niekatoryja błohiery, što viaduć rasśledavańnie padziej, vyłučajuć viersiju ab nabory ŭ pravakatary kryminalnikaŭ ci dvarovaj špany, jakaja znachodziacca na kručku ŭ śpiecsłužbaŭ.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?