Pradaŭcy skardziacca, što ludzi naohuł nie kuplajuć sadaviny, tamu ceny davodzicca źnižać.

Pavodle źviestak Biełstata, ceny na banany i piersiki źnizilisia. A voś rodnyja bulba i jabłyki, naadvarot, padaraželi.

Biełstat: U lipieni ŭ paraŭnańni z červieniem 2011 ceny na bulbu padnialisia na 15,6%, jabłyki padaraželi na 9,1%. Ceny na piersiki źnizilisia na 33,1%, banany — na 23,5%, vinahrad — na 16,3%.

Atrymlivajecca, naša inflacyja — praź biełaruskuju bulbu, a nie impartnyja banany? Čamu tak adbyvajecca?

U ludziej paprostu niama hrošaj, kab kuplać banany. Tamu ceny davodzicca źnižać, tłumačać patańnieńnie sadaviny ŭ firmie-imparciory «Almieprod»:

«Kali raniej čałaviek kuplaŭ dziciaci halinku bananaŭ, to ciapier jon kupić adzin abo dva. U ludziej niama hrošaj, i jany dumajuć, jak im kupić małako i chleb, a nie banany i piersiki. Tamu, adpaviedna, rynak usim hetym nasyčany, i pastaŭščykam davodzicca źnižać ceny. Ja liču, heta hałoŭny faktar. Abjomy źnizilisia pa ŭsioj krainie».

U minskaj kramie, jakaja realizuje sadavinu i harodninu, kažuć, što kožny dzień vykidvajuć impartnuju pradukcyju na śmietnik:

«Nu, sadavina impartnaja… ja pra jaje i havaryć nie budu. U mianie jany nie iduć. Kožny dzień tolki pavoli vykidvajem. Jany vielmi darahija. Jabłyki impartnyja… ja pavoli vykidvała, vykidvała — i vykinuła ich. Na siońniašni dzień u mianie naohuł niama impartnaj pradukcyi. Tolki apielsiny, limony, banany. Ich nie kuplajuć! N, chto budzie kuplać mandaryny pa 20 tysiač? Vielmi drenna kuplajuć i banany…»

Ceny na sadavinu źnižajucca, tamu što raniej byli zavyšanyja,
kažuć u firmie «Mahnir»:

«Pa-pieršaje, siezonnaść. U siezon cana zaŭsiody padaje. Mahčyma, zrabili bolšy zapas u čakańni rostu kursu, a potym pakupnicki popyt źmienšyŭsia — i canu źnizili. Pamienšyli handlovuju nadbaŭku».

Bulba ŭ Biełarusi za apošni miesiac padaražeła na 15,6%. Ale ŭ kramach i na aharodninnych bazach, a taksama na fiermierskich haspadarkach pra heta ad «Jeŭraradyjo» čujuć upieršyniu.

Fiermierskaja haspadarka Rynha: «U mianie, naadvarot, usio patańnieła. Kali ja bulbu ŭ červieni pradavaŭ ad 3 da 5 tysiač, to ciapier cana biez PDV źniziłasia da 900 rubloŭ. Burak taksama patańnieŭ. Usie ceny pajšli ŭniz. Burak byŭ bolš za 2 tysiačy — ciapier 1400. Usiudy tak. Nie tolki ŭ mianie».

Kapustu tut naohuł pradajuć u stratu.

«Tamu što inakš jana prosta źniknie. Chutčej za ŭsio heta handal. Mahčyma, u ich źjaviłasia volnica z nacenkami?»

Ale i ŭ kramach kažuć, što ceny na bulbu padajuć:

«Bulba daŭno pa canie 2200, i na buraki nie pavyšałasia, a padaje, i na rynku taksama».

Takaja ž situacyja i na aharodninnych bazach:

«U nas ceny, naadvarot, panizilisia. Kali bulba ŭ nas, naprykład, u červieni kaštavała 5250, to ŭ lipieni ŭžo było 4000, a ŭ žniŭni — 1800. U nas niama pavyšeńnia pa harodninie, naadvarot — panižeńnie. U žniŭni ceny ŭ nas stabilizavalisia i nie źmianiajucca».

Va ŭpraŭleńni spažyvieckich cen Biełstata tłumačać, što bulba padaražeła pa ŭsioj krainie. I tolki ŭ Minsku ceny źnizilisia.
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?